Prekid trudnoće (kiretaža)
Veštački prekid trudnoće (kiretaža) je prekid trudnoće starosti do 10 nedelja, sproveden u medicinskim uslovima i od strane medicinskog osoblja.
Prekid trudnoće se izvodi isključivo na zahtev trudnice. Želje i uticaj supruga ili partnera, bliže ili dalje rodbine ne mogu i ne smeju uticati na donošenje te odluke.
Ko donosi odluku i pod kojim uslovima
Odluku o daljem toku trudnoće donosi samo trudnica. Za prekid trudnoće kod trudnica mlađih od 16 godina potrebna je saglasnost roditelja. Preporuke etičkih komisija, kao ni zakonska regulativa, nisu dorečene za slučajeve kada su želje trudnice mlađe od 16 godina suprotne željama njenih roditelja.
Uz pristanak trudnice, potreban je i pristanak ginekologa koji bi intervenciju izveo. Svaki ginekolog može odbiti izvođenje prekida trudnoće do 10 nedelja, i kada ne postoje medicinske indikacije za odbijanje; razlozi mogu biti tehnički, etički ili verski.
Ako je trudnoća starija od 10 nedelja, o prekidu odlučuje komisija koja se obrazuje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, a čine je dva lekara i socijalni radnik. Prekid se u tom slučaju odobrava kada postoje:
- medicinski razlozi: oboljenje koje bi moglo ozbiljno ugroziti zdravlje i život žene,
- etički i pravni razlozi: trudnoća nastala silovanjem, obljubom nad nemoćnom ili maloletnom osobom, ili incestom,
- eugenički razlozi: biološko-genetski faktori koji oštećuju plod, oboljenje majke u prvom tromesečju od rubeole, upotreba tetraciklina ili citostatika,
- socijalni razlozi: loše materijalno stanje, veći broj dece i slično.
Metode prekida trudnoće
Prekid trudnoće je moguće izvesti na više načina:
- Instrumentalni (tradicionalni) pristup: širenje grlića, aspiracija sadržaja i instrumentalna revizija materice. Još uvek je najzastupljeniji.
- Farmakološki prekid, tabletama: danas sve zastupljeniji. Uspešnost je oko 90% ako se izvodi do sedme nedelje trudnoće.
- Kombinovana metoda: pobačaj se inicira lekovima, a dovršava instrumentalno.
Kombinovani pristup je naročito prikladan za žene koje nisu rađale, jer se lekovima grlić materice otvara i razmekšava, što instrumentalno dovršavanje znatno olakšava i ubrzava.
Anestezija i priprema
Intervencija je moguća u kratkotrajnoj sedoanalgeziji ili u lokalnoj anesteziji. O izboru anestezije zajedno odlučuju pacijentkinja, ginekolog i anesteziolog.
Priprema podrazumeva:
- apstinenciju od jela i pića 5 do 6 sati pre intervencije,
- brijanje,
- pisani podatak o krvnoj grupi,
- nalaz vaginalnog sekreta.
Za prekid trudnoće tabletama priprema je slična kao za klasičnu intervenciju.
Moguće komplikacije
Na vrstu i učestalost komplikacija utiču zdravstveno stanje i starost žene, starost trudnoće, tehnika zahvata, anestezija, higijenski uslovi i terapija antibioticima posle intervencije. U prvom tromesečju je mogućnost komplikacija vrlo mala i raste sa starošću trudnoće.
Sve komplikacije osim infekcija relativno su retke.
Infekcije. I pored sterilnih instrumenata i obavezne antibiotske terapije, infekcije su najčešća komplikacija, jer vagina i grlić materice, kao nesterilne sredine, predstavljaju put kojim instrumenti prolaze. Najčešće nastaju zbog već postojećeg zapaljenja (cervicitis, vaginoza, kolpitis) ili zbog zaostalog posteljičnog tkiva. Znaci su visoka temperatura, bol u stomaku i vaginalni sekret neprijatnog mirisa.
Zaostalo tkivo (rezidua). Relativno česta komplikacija. Znaci su krvarenje koje može trajati duže od dve nedelje, izbacivanje delova tkiva ili zgrušane krvi, grčevi u donjem delu trbuha, pa i znaci trudnoće. Zaostalo tkivo se najčešće uklanja ponovnom aspiracijom ili kiretažom, a ređe lekovima koji izazivaju kontrakcije materice. Obilno krvarenje posle intervencije gotovo je siguran znak rezidue.
Postabortalni sindrom. Nastaje kada se materica ne kontrahuje normalno, pa se krv zadržava u njoj, ili kada zgrušana krv blokira kanal grlića. Nešto je češći kod žena sa zavaljenom matericom. Nakupljena krv pojačava bol, grčeve i izaziva mučninu. Rešava se istiskivanjem krvi pritiskom iznad materice, a ako to ne uspe, aspiracijom.
Perforacija. Probijanje zida materice instrumentom. Ako je oštećenje površno, rana zaraste uz konzervativni tretman (antibiotici, bolničko posmatranje). Ako je povređen veći krvni sud ili organ, potreban je hirurški tretman.
Embolija. Jedna od najređih komplikacija. Ispoljava se probadanjem u grudima, otežanim disanjem i kašljem sa sukrvicom.
Ašermanov sindrom. Formiranje priraslica unutar materice posle preteranog skidanja bazalnog sloja sluzokože. Ako priraslice ne zahvataju veliku površinu, ne utiču na plodnost ni na menstruaciju; kod većeg zahvata moguće su oskudne menstruacije i sterilitet.
Komplikacije anestezije. Uglavnom su prolazne. Lokalna anestezija može dati kratkotrajan pad krvnog pritiska, zvonjavu u ušima, peckanje u rukama i stopalima i osećaj praznine u glavi. Posle sedoanalgezije ili opšte anestezije često se javljaju malaksalost, mučnina i dezorijentisanost, kao i grčevi slični menstrualnim. Ozbiljne alergijske reakcije su retke.
Posle intervencije
Posle svakog prekida trudnoće proverava se da li je sadržaj materice u potpunosti evakuisan, jer se veoma retko dešava da trudnoća i dalje postoji. To je nešto češće ako se intervencija radi pre četvrte nedelje trudnoće, kod višestruke trudnoće ili kada postoji trudnoća u drugom rogu materice. U tom slučaju znaci trudnoće ostaju prisutni, a intervencija se ponavlja u roku od nedelju dana.
Menstruacija posle prekida trudnoće ne mora odmah da prati uobičajeni ritam: moguće je skraćenje ili produženje ciklusa, obično prolazno i kratkotrajno.
Rh senzibilizacija posle prekida trudnoće do 10 nedelja izuzetno je retka, jer u cirkulaciju trudnice prodire veoma mali broj eritrocita ploda. I pored toga se Rh negativnim pacijentkinjama redovno daju imunoglobulini, kao zaštita.
Ne postoje dokazi da nekomplikovan prekid trudnoće dovodi do vanmateričnih trudnoća, anomalija ploda, spontanih pobačaja ili rađanja mrtvog deteta u nekoj od narednih trudnoća.
Kada je najbolje uraditi intervenciju
Idealno vreme ne postoji, ali je svakako bolje intervenciju uraditi dok je trudnoća manja. Sa veličinom trudnoće rastu rizici, dužina trajanja intervencije, opsežnost i dužina oporavka.
Emocionalna strana odluke
Posle prekida trudnoće najveći broj žena oseti olakšanje. Treba imati u vidu da hormonske promene koje pri tome nastaju mogu doneti i osećaj ljutnje, žaljenja, krivice ili tuge. Svaka žena to iskustvo doživljava na svoj način, i sasvim je prirodno da posle teške odluke osećanja variraju.
Dugotrajni emocionalni problemi posle prekida trudnoće su retki. Najčešće se javljaju kada je trudnoća bila željena, a zdravlje ploda ili majke ugroženo, kada je odluka dovela do ozbiljnih problema u vezi ili braku, ili kada je žena i pre toga bila emotivno nestabilna.
Česta pitanja
Pitanja koja pacijentkinje najčešće postavljaju
Da li je za prekid trudnoće potrebna saglasnost partnera?
Nije. Odluku donosi isključivo trudnica; želje i uticaj partnera ili rodbine ne mogu na nju uticati. Kod trudnica mlađih od 16 godina potrebna je saglasnost roditelja.
Do koje nedelje se prekid trudnoće izvodi bez komisije?
Do 10 nedelja trudnoće, uz pristanak trudnice i pristanak ginekologa. Za trudnoću stariju od 10 nedelja odluku donosi komisija u zdravstvenoj ustanovi, sastavljena od dva lekara i socijalnog radnika.
Kako se pripremam za intervenciju?
Bez jela i pića 5 do 6 sati pre intervencije, uz brijanje, pisani podatak o krvnoj grupi i nalaz vaginalnog sekreta. Za prekid tabletama priprema je slična.
Da li je bolje intervenciju uraditi ranije?
Idealno vreme ne postoji, ali sa veličinom trudnoće rastu i rizici, dužina intervencije i dužina oporavka, pa je bolje uraditi je dok je trudnoća manja.
Za razgovor bez pritiska i sve informacije o postupku, javite se ordinaciji i zakažite konsultaciju.
Za termin i sve informacije pozovite nas ili pošaljite upit — odgovaramo u najkraćem roku.
064/295-10-04Ginekologija